Joven Feto ho Abilidade Lideransa Brilhante Hodi Lidera Grupu no Kria Empregu ba Joven Seluk

Iha era milenial ida ne’e, Joven feton sira ita labele haree deit husi sira nia kualidade fíziku ne’ebé iha, maibé importante tebes fo valor ba koñesimentu no abilidade mak  sira iha hodi lidera ema seluk, no asaun ne’ebé sira halo hodi kria empregu ba joven seluk, mak moris iha situasaun no kondisaun ne’ebé la favoravél.

Atu halao knár importante ida ne’e laos fasil, tamba asumi papel dupla iha tempu mak hanesan, responsavel nu’udar inan iha familia ida no iha parte seluk luta mós ba ema seluk nia moris diak.

Nune’e nesesáriu tebes ita fo apresiasaun ne’ebé adekuadu, hodi motiva no dezenvolve nafatin kareira mak sira hala’o dadauk. Husi asaun pozitivu mak sira hatudu ita tenki fo valor hodi nune’e sira bele kontinua hatutan valor ne’ebé sira simu no fahe ba joven seluk ne’ebé presiza.

Iha realidade ita bele haree no hatene liu husi joven feto potensial ho naran Joana Guterres  Gusmão, husi Munisipiu Baukau Postu Admnistrativu Bagia. Nia ho idade tinan 24, nu’udar oan daruak husi maun alin nain-6, nia inan-aman nia profisaun nu’udar professor, infelizmente aman ba familia ne’e husik hela sira iha tinan-2012, hahú husi ne’e sira nia mãe mak tau matan ba sira.

Iha vida foinsa’e halao estudu iha ensinu báziku, depois de fila husi eskola Joana Guterres Gusmão investe nia tempu barak liu iha to’os hodi buka no prepara ai-han nu’udar vida agrikultura. Servisu ne’ebé halo tamba motiva husi nia pai ne’ebé iha paisaun ba kuda ai-horis, nune’e husi kiik kedas iha ona mehi hodi sai ema florestal.

Hafoin remata estudu iha eskola sekundária, servisu voluntária iha Fundasaun ho naran Musan ida, to’o fulan tolu hetan konfiansa husi fundasaun refere hodi sai nu’udar kontratadu ho funsaun nu’udar Administrasaun no finansas. Tamba fatin ne’ebé nia haknar-an ba halao atividade foka liu ba agro-florestal, nune’e funsaun ne’ebé nia hetan konsege aprende barak kona-ba jere rekursu, ko’alia iha ema barak nia oin, no aprofunda liu kona-ba agro-florestal no mós teknolojia.

Maske halao dadauk knár  mak iha, maibé sempre fahe tempu hodi nafatin kontinua halao estudu iha Institutu Superior Cristal [ISC]. Hafoin remata estudu, kontinua halo observasaun ba atividade komunidade nian iha postu Administrativu Bagia, nia verifika katak tinan-tinan komunidade produs no kolleta produtu barak maibé lori ba faan iha merkadu dalaruma ema lahola no produtu balu la konsege lori ba merkadu no rai to’o dodok no aat iha uma. Produtu ne’ebé ho durasaun ba tempu naruk mak koto no batar maibé ai-fuan sira maioria mak estraga deit.

Haree ba kondisaun hirak ne’e, motiva tebes nia hodi halo atividade ruma hodi tranforma produtu ne’ebé iha, sai produtu ne’ebé bele priense ba nesesidade merkadu no espekta katak husi atividade produtiva ne’e, bele oferese rendimentu ne’ebé diak no bele fo espasu ba joven seluk hodi aprende, no kompleta neseisidade familia nian. Ideia ne’ebé iha, hetan mós suporta másimu husi nia kolega ho naran Andre Mahar, Alice Mahar, Dina Sequeira no apoiu makaas husi familia liu-liu nia maridu no nia mãe. Husi ne’e, sira halibur malu hodi estabelese grupu ho naran Corner Store Network Bagia.

Inisiativa harii Grupu refere foti referensia husi Corner Store Network Australia no Dili. Grupu Corner Store network ne’e nu’udar rede ne’ebé estabelese hodi haburas no promove potensia komunidade nian iha setór Agrikultura .

Grupu Corner Store Network Bagia, harii iha loron 21 Fulan Agustu tinan-2019.  Objeitvu harii grupu ne’e hodi promove no dezenvolve produtu lokál ne’ebé komunidade produs no kolleta husi atividade agrikultura. Iha parte seluk, hakarak dezenvolve komunidade nia mentalidade hodi hadomi produtu lokál no haburas potensia sira ne’ebé oferese husi atividade agrikultura. Grupu ne’e mós iha interese hodi fó servisu ba joven feto sira ne’ebé kbiit laek no moris iha kondisaun ne’ebé la favoravel.

Tuir grupu nia pontu de vista, identifika katak komunidade nia produtu faan ho folin baratu maibé kompradores menus tebes tamba dook husi sidade no vila. Nune’e husi produtu lokál sira ne’ebé komunidade kolleta grupu ne’e hola hodi halo hikas produsaun inovativu ka transforma sai produtu ne’ebé ho durasaun ba tempu naruk no bele faan fali iha merkadu.

Dadaun ne’e grupu refere halo ona produsaun ba produtu hirak ne’ebé konsidera nu’udar ai-han lokal hanesan; produsaun mina-nu virjin, produsaun tomate,  produs duut morin sai xá, ai-nanas maran produs sai rebusadu, temperus lokal produs husi ai-lia, ai-manas, ai-manas ai-leten no kinur. Atividade produsaun tuir tempu kolleta, ezemplu se tempu kolleta  ai-nanas no ai-manas grupu mós fokus hodi produs to’o fim kolleta produtu refere.

Atualmente grupu refere fo ona servisu ba ema hamutuk nain-21, trabllador hirak ne’e voluntairu hamutuk 12, feto-8 no mane-4, staff/funsionariu kontrtatadu feto nain-3 no cazual nain-6 feto-2 mane-4.

Trabalhador hirak ne’ebé grupu fo servisu lahare ba nivel estudu no area estudu, maibé oferese espasu ba ema ne’ebé mak iha interese no hakarak servisu hodi dezenvolve nia abilidade no haburas grupu nia atividade. Salariu ne’ebé oferese ba funionariu kontratadu mínimu kada fulan dolar $25 bele hasa’e depende ba rendimentu grupu nian. Traballador voluntariu mai husi joven ne’ebé iha tempu livre bele kompleta tempu hodi ajuda halo produsaun, no cazual traballador hirak ne’ebé grupu sempre kontaktu hodi halo servisu bainhira traballador sira seluk presiza ajuda, nune’e depois de servisu sempre selu kedas sira bazeia ba rezultadu servisu mak kazual sira halo ona.

Grupu corner store network Bagia nia paseiru mak organizasaun no Fundasaun no ajensia ne’ebé grupu konsidera nu’udar mentor, hanesan ONG musan ida, corner stor Dili, Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste [APFTL] no ajensia internasionál OXFAM  no Corner store Network Australia. Parseiru hirak ne’e sempre servisu hamutuk hodi dezenvolve no halo promosaun ba atividade grupu nian.

Kliente ne’ebé enkomenda ka hola produtu Corner Store Bagia nian mak hanesan;  loja w Four Audian, Corner Store Dili no loja do povu Baukau. Parte Governu mós hola produtu grupu nian liu husi polítika rekuperasaun ekonomia ho Programa Sesta Bázika nian.

Planu ba futuru grupu sei halo atividade ho naran To’os matak. Husi atividade ne’e hodi kuda modo ho variedade oi-oin hodi faan fali ba komunidade no loja ne’ebé iha interese.

Atu realiza atividade ne’e dadaun ne’e grupu halo ona observasaun no ko’alia ho komunidade hodi bele koopera, nune’e ema to’os nain sira halo rasik atividade kuda modo iha ida-idak nia to’os no grupu nia papel mak buka meius hodi apoiu material no fasilidades hodi garante nia rezultadu.

Maske atividade lao dadauk ona no ema balu komesa hare no sente ona nia rezultadu, maibé grupu corner store Bagia  hasoru dezafiu barak los hanesan kondisaun estrada ladun diak, mákina ba produsaun menus hodi rezulta produsaun ne’ebé ho volumen natoon iha parte seluk rendimentu ne’ebé kiik la fo salariu ba traballador tuir estandarte ne’ebé estadu hatuur.

Lideransa ba grupu refere ho kualidade nu’udar feto, entaun uja nia kapasidade no matenek ne’ebé iha hodi lidera grupu no sempre buka solusaun ne’ebé adekuadu hodi solusiona dezafiu ne’ebé grupu hasoru, maske dala barak hasoru presaun hanesan komentairu negativu no difenrensa ideia husi ema seluk. Husi dezafiu mak lideransa feto ne’e hasoru lahamate nia vontade hodi kontinua halo servisu ho voluntariu no dedika nia an tomak hodi monta estratejia nune’e nafatin haburas grupu nia ezistensia.

Husi ezistensia grupu corner store Network Bagia, ita bele haree direta rezultadu signifikante husi feto nia kontribuisaun ba atividade empregu no empregabilidade hodi apoiu polítika diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste.

Lideransa feto ne’e rekomenda ba joven hotu katak, keta abandona rai produtivu ne’ebé ita nia bei-ala sira rai hela mai ita, ita presiza koko hodi halo servisu no buka dalan hodi sustenta rasik ekonomia tuir potensia ne’ebé kada munisipiu iha. Buka meius hodi halo komunikasaun ho ema hotu hodi bele hetan apoiu moral no material nune’e bele dezenvolve ita nia servisu.

Husu mós ba parte Governu hodi kontinua halo polítika ne’ebé apoiu atividade grupu produtivu sira, maibé mós presiza fo konfiansa ba organizasaun indpendente sira hanesan APFTL no seluk tan, hodi bele halo monitorizasaun ba grupu sira ne’ebé hetan ona apoiu finanseiru no material husi Governu. Nune’e bele hetan informasaun natoon hodi buka nafatin solusaun ba dezafiu sira ne’ebé grupu produtivu sira hasoru iha baze ka area rural. Importnate mos garante katak grupu hirak ne’ebé hetan apoiu tenki halao servisu ne’ebé real ka ita bele haree no hatene nia produtividade.

 

Hakerek nain    : Cesarino Gonçalves

Fontes              : Joana Guterres  Gusmão

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email