Hatene oituan kona-ba COVID-19 no nia maneira prevensaun balun

Deklarasaun Foto : Amostra viroses


Saida mak Covid-19 ?

Pandemia COVID-19, hanesan moras respiratóriu aguda kauza husi virus ida ho naran sientifiku Severe Acute Respiratory Sindrome Corornavirus-2 (SARS-CoV-2). Moras ne’e primeira vez identifika iha Sidade Wuhan, China, iha 1 Dezembru 2019, maibé nia primeiru kazu relata iha 31 Dezembru 2019; Médiku, Sientista sira no mos Organizasaun Mundial Saude to’o ohin loron seidauk fo konfirmasaun lolós ninia origem, maibe Sientista deskobre SARS-CoV-2 genetikamente 70% identiku ho coronavirus ne'ebe iha Niki no animal fuik sira ne'ebe identifikadu kle'ur los ona antes ne'e, tan ne'e SARS-CoV-2 iha numeru 2 katak virus ne'e tipu foun ida (novel coronavirus 2019 ou nCov-19) hodi halo diferensa ho coronavirus iha Niki no animal fuik sira seluk.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, Direitor-Geral Organizasaun Mundial Saude, anunsia iha 11 Fevereiru 2020 naran ofisial moras ne’e COVID-19, hodi halo diferensa ho palavra coronavirus ne’ebé refere ba grupu Virus, no naran virus ne’e rasik maka Severe Acute Respiratory Sindrome Corornavirus-2 (SARS-CoV-2); OMS mos rezeita total hanaran virus ne'e tuir fatin kazu dahuluk, tan ne'e OMS bandu maka'as utiliza termu Virus Wuhan ou Virus China, tanba coronavirus iha nanis ona, maske nune'e SARS-CoV-2 identifikada husi Sientista no Virologista sira hanesan tipu virus foun.

Iha 11 Marsu 2020, Organizasaun Mundial Saude pronunsia COVID-19 hanesan Surtu Pandemia ida. To’o iha 29 Marsu 2020, kazu konfirmadu ka ema infetadu ona virus ne’e hamutuk 720.117 husi nasaun no territóriu dependensia 200; númeru mortalidade atual maka 33.958 (ema mate tan COVID-19); no 149.122 hetan ona kurtivu husi COVID-19. [dadus husi «Coronavirus COVID-19 Global Cases by Johns Hopkins CSSE» no «Coronavirus COVID-19 Global Cases by the Center for Systems Science and Engineering (CSSE) at Johns Hopkins University (JHU)» ; konsulta iha 29/03/2020 20:44 OTL]

Iha 21 Marsu 2020, Ministra Saude Interina, dr. Élia A. A. Dos Reis Amaral, anunsia kazu konfirmadu dahuluk COVID-19 iha Timor-Leste; iha 24 Marsu 2020, Kreda Katólika Timor-Leste, liu husi Decreto Papal suspende Missa no mos selebrasaun Paskoa 2020 ho Sarani Katóliku sira, hodi prevene COVID-19 hadaet ba Populasaun; no Xefe Estadu Timor-Leste, Prezidente Repúblika Dr. Francisco Guterres Lu Olo, dekreta estadu emergensia ho validade entre 28 Marsu 2020 oras 00:00 OTL to’o 26 Abril 2020 23:59, no Governu maka estabelese no kontrola regra espesífiku durante estadu emergensia nian.

Maneira prevensaun covid-19

  1.  Fase liman bebeik ho be’e no sabaun minimu 20-30 segundu.
  2.  Uza Hand Sanitizer ou alcohol ba liman hafoin halo atividade ruma.
  3.  Labele halo kontaktu fiziku ho ema infetadu no/ka ema foin mai husi nasaun infetadu.
  4.  Distansiamentu Sosial, minimu metru ida ho ema seluk.
  5.  Uza lensu, Maskara ou liman sikun wainhira Mear ka Fani.
  6.  Evita hamutuk ka hasoru malu ho ema Barak.
  7.  Karantina Obrigatori ba ema sira ne’ebe mai husi rai liur.
  8.  Hela iha uma deit atu hakotu korente da’et nian.

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email