Industria Essenzo Sai be Hodi Hamoris Agrikultor no Produtu Lokal

Deklarasaun Foto : Traballadór Essenzo ho sira nia produto. Arkivu: Pajina Ofisial Essenzo Group Iha Facebook


Husi kanela, bubur-tahan, duut morin, nú-fuan, eukaliptu, Kravinu (cenke iha indonezia), kameli no plantasaun sira seluk, Grupu Essenzo, industrializa produtu bá sabaun, fresh care, mina (Minuvi) no mina-morin.

Grupu hanaran Essenzo lidera husi Salvador da Silva, hanesan industria manufatura, hari husi foinsa’e Likisa, hamriik tinan hat ona, ho funsionariu  nain 12, entre hirak ne’e feto nain haat no maioria joven.  Industria ne’e lokaliza iha bazartete, Liquisa. Saida mak halo Essenzo diferente iha nia produtu mak simbolu ho dezena ai-tahan herbasea.

Produtu ho morin natural hipnotiza kliente nia atensaun, hahu atrai abitante hirak ne’ebé rezide iha ne’ebá. Kada fulan, populasaun hola, pelumenus, entre dolár amerikanu 280 to’o 340. Maibe ida ne’e, la konta ho produtu balun ne’ebé mak Essenzo distribui iha supermerkadu sira iha kapital, hanesan iha Leader, Hyper Leader no loja agrikultura iha Fatuhada no loja balun iha Liquisa.

“Ami inisia grupu ne’e, tambá ami haree joven barak abandonadu iha ami nia suku, tambá ne’e hakarak kria rasik kampu servisu hodi fó tulun sira”, Salvador hateten ho lian ne’ebé nakonu ho dilematiku.

“ami hatene, klaru katak Timor seidauk iha produtu esensial oil (kompozisaun mina ne’ebé extraídu ka foti husi plantasaun). Ho produtu mina essensial (lokal), ita bele substitui produtu esensial oil balun ne’ebe mak importa mai, automatikamente bele hamoris agrikultór sira ne’ebe kuda materia prima, tuir presizaun grupu nian”, nia dehan.

“Iha teste da uluk, kria material destilasaun ho sanan”

Grupu ne’e inisia nia atividade iha 2017, maibe ofisializa hafoin liu tiha tinan tolu [15 november 2020]. iha inisiu, sira la iha fundu baziku, difikulta sira atu hetan materia destilasaun iha loja sira iha rai-laran. “Ami hanoin oinsa mak rekursu humanu ne’ebé ami iha, bele transforma ba produtu inovativu ruma iha ita nia rai”, nia akresenta.

Tuir Salvador, sira inventa uluk sanan bá makina manual destilasaun da uluk, maibe lá fó rezultadu ho kualidade.

“Iha teste ne’e , ami gagal bebeik. Rezultadu la tuir ami nia expetativa. Ami nafatin korajen atu kontinua koko. Iha 2020, hafoin iha ona makina produsaun bá kilograma 25, ami produz  da-uluk mak  frescare aroma terapia freska”.

Iha momentu Essenzo konsege kria ona produtu, maibe la iha fatin ka resipiente hodi armazena produtu ne’ebé prosesu husi fabrikasaun. Grupu joven ne’e deside hodi resiklajen botir, masa sira hanesan fatin produtu no Essenzo konsidera hanesan mós alterasaun atu solusiona problema lixu, resiklazen no reutiliza sasan sira ne’e. “iha timor difisil atu hetan resipiente bá produtu, no seidauk iha indústria hodi kria ida ne’e”. maske nuné, ho fundu ituan, sira tenke enkomenda no sosa material ne’e hosi Indonezia.

Essenzo mós hetan apoiu finanseiru husi Sekretaria Estadu Formasaun Para Empregu, liu husi fundu programa Kompetisaun inovativu no Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura liu husi projetu Emprendedorismo. Fundu hirak ne’e, Essenzo aumenta kuantidade produsaun no aumenta traballador bá 12, ne’ebé antes nain lima de’it.

Fundu komplementár ne’e mós hakbiit Essenzo hodi aumenta infrastrutura indústria, ne’ebé antes medida kiik tebes no dadaun sala nu’udar produsaun materia prima, ho medida metru kuadradu 6x10, laboratóriu ho espasu metru kuadradu 5x8, enkuantu fatin prosesamentu ho área metru kuadradu 14x6.

kompetisaun ho produtu importadu sai hanesan ‘laloran’ bá Esenzo

Salvador rekoñese katak Essenzo durante ne’e hasoru  dezafius oioin, entre sira ne’e, kondisaun estrada ne’ebé at iha área remota sira iha munisipiu laran, difikulta atu sira  atu sosa nú ho kuantidade boot.

Aleinde ne’e, nú ne’ebé sira rekolla, la sufsiente bá nesesidade produsaun. Hetan de’it nú 4000 resin, maibe tuir tarjetu tenke atinji rihun hitu, alternativu seluk mak Essenzo tenke sosa husi munisipiu seluk hanesan Lautem no Bobonaru.

Iha sikun seluk, wainhira Essenzo produz ona ingrediente sira, maibe plantasaun hanesan eukaliptu, maioria agrikultura no abitante timor barak mak la kuda no difisil atu hetan. Ho ida ne’e, Essenzo kopera ho Ministériu Agrikultura, liu husi Diresaun floresta, hodi  kuda iha sira nia kintal. Dadaun ne’e Essenzo kuda ona plantasaun barak hodi garante sustentabilidade produtu prima hanesan eukaliptu no duut morin. 

Maneira ne’ebé atu fasilita Salvador mak tenke estabelese base suplie atu nune’e foti iha komunidade sira no halo pagamentu direta.

Maibe dezafiu la’os to’o iha ne’e de’it, kompetisaun iha merkadu rai laran sai hanesan ‘laloran’ bá Esenzo, tanba produtu importadu hanesan sabaun, nia presu kiik liu no númeru kauntidade produtu barak, hafraku kompetisaun ho Essenzo nia produtu ne’ebé ho numeru kuantidade ituan no folin aas. Ho situasaun ne’e, sai hanesan dezafiu bá  grupu joven ne’e iha kompetisaun merkadoria.  Fatór seluk, afeta husi materia bruta barak ho nia kustu boot inklui despeza bá funsionariu.

“Antes ne’e, ita iha mákina destilasaun ho produsaun kilograma 25, maibe dadaun ne’e iha ona bá kilograma 50. Ami presiza apoiu balun hosi parte balun hodi hasae kuantidade produtu refere bá produsaun ho kilograma 100”, nia relata ho esperansa.

“Karik kuantidade materia prima sira sa’e ami mos presija aumenta makina prosesamentu sira hodi labele estraga materia prima sira”.

Iha sorin seluk, dezafiu ida mós ba Esenzo mak pagamentu mensal bá trabalhador sira, maske hamriik kuaze tinan haat ona. Gestór Essenzo ne’e relata katak sira seidauk bele halo pagamentu bá traballadór tuir padraun ne’ebé estabelese iha Estadu  ne’e (dólar amerikanu 115 to’o 130). kondisaun ne’e sai hanesan preokupasaun entre sobrevivênsia grupu no pessoal, maibe joven sira ne’e komprimisu hodi kontinua mantein servisu ho salariu ne’ebé mak distribui depende bá rezultadu lukru husi produtu ne’ebé faan iha merkadu.

“ami iha ne’e hamutuk nain-12, se ita selu tuir salariu mínimu ho valor dólar amerikanu 115 ka dolár 135, kada fulan, indústria kiik ne’e bele mate”, nia hateten.

Dirijente grupu ne’e konfesa katak sira iha mós difikuldade ba transporte, enkuantu sira tenke selu kareta sira hanesan anguna hodi lori sira produtu sira iha fatin indústria.

Akresenta katak antes ne’e, sira iha kareta ho marka triton, nuudar meiu ida hodi fasilita atu transporta materia prima no Be. Maibe veikulu ne’e avaria hela no presiza osan barak hodi hadia hikas. Ho failansu ne’e, prejudika sira nia servisu. “ dalaruma, be’e mai deit semana ida dala ida ka rua, entaun ami tenki halo prosementu produtu balun iha ami nia uma, hafoin lori mai iha fatin industria”, dehan.

Essenzo iha ‘mehi’ hakarak estabelese relasaun entre indústria no agrikultór

Salvador hateten katak se kria rasik produtu ho nia marka rasik, sei fó nuansa no husik mós eransa inspirativa bá timoroan sira, nomeadamente jerasaun futuru. Liu husi marka ho naran no dezenu ne’ebé identiku ho Essenzo Group, ema sei koñese sira nia produtu.

“produtu ida ami hakarak atu promove boot liu mak perfume ka mina morin ne’ebe tau naran infinito”, nia espresa.

Responsavel grupu ne’e ho nia kolega sira iha mehi atu aumenta tan produtu foun hanesan Máskara fasial, mina-morin bá uma-laran no deterjente bá vidru.

Ho ambisaun ne’e, Essenzo iha mehi hakarak estabelese relasaun entre indústria no agrikultór sira liu husi sosializasaun hodi kontinua kultura konserva bá materia prima sira hanesan duut morin, aloé vera (lidah buaya) no plantasaun sira seluk.

Iha tempu badak, Essenzo sei hari edifisiu ho medida sufisiente atu koloka produtu sira ne’ebé industrializa ona, inklui atu estabelese eskritoriu kiik ida, tanba durante ne’e hala’o servisu sira iha uma. Ikus-liu sira sei konstrui infrastrutura atu nuné sai hanesan armajen hodi hafasil komersiante ne’ebé hakarak foti produtu sira.

“ami hakarak iha loja rasik ne’ebe besik Estrada ibun hodi nune bainhira kliente hakarak atu asesu ami nia produtu, kliente sira bele mai direita”, nia hateten.

“Planu seluk mak bá oin, ami bele exporta ona oleo essencial no hakarak atu estabelese indústria ne’e iha munisipiu 13 inklui RAEOA, liliu iha area sira konsidera hanesan abita bá plantasaun ai-bubur”.

Salvador afirma, ho mensajen ne’ebé klean, katak timoroan presija iha konsienta no esperansa ba Timor nian futuru. Se timoroan ne’ebe dadaun ne’e hala’o hela negosiu ka iha ona planu atu hahu negosiu, diák liu tenke hahu ho korajen. “Tenki hasoru dezafiu sira. Wainhira konsege sai husi sirkulu dezafiu, signifika susesu bele hetan”,nia dehan.

 

Hakerek Nain : 1. Rohim A. Putra

                         2. Tricha Antónia Virgilio Da Costa Sousa

Copyrigth

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email