Hakarak Minimiza Ayam Potong no Lakohi Halakon Manu Lokal iha Timor

Dependensia ba importasaun sai nu’udar problema ida  ne’ebé agora Timor-Leste enfrenta, situasaun ne’e ita bele konfirma iha realidade husi moris loro-loron nian, liu husi vizita ba fatin hotu- hotu hahú husi kapital to’o área rural kioske no loja sira maioria faan nesesidade báziku mai husi Indonezia.

Sasan ne’ebé produs husi rai laran ho volume kiik tebes tamba produs deit husi grupu no kooperativa kiik sira. Nune’e  susar tebes atu redus prezensa nesesidade importasaun nian, maske nune’e,  lahamate joven sira nia kompromisu hodi servisu makaas, nune’e bele promove produtu rai laran. Atualmente joven barak mak hahú dadauk harii grupu sira hanesan hakiak manu lokal, nu’udar meiu hodi minimiza konsumu ayam potong. Atu atinji objetivu ne’ebé iha, sempre mosu  pergunta ida katak, Oinsa grupu ida bele aprende no hetan susesu?  Atu hatene klean liu kona-ba ida ne’e, maka Joven balun aprende hosi formasaun ka inisiativa rasik, halo servisu iha moris loro-loron no aproveita espasu livre hodi halo atividade sira ne’ebé konsidera hanesan auto empregu.

Ezemplu konkretu ita bele hatene liu hosi sra. Ediziana Elisa Belo ho nia sekretaria ho naran Ana Senorinha Joana Ximenes Vieira hamutuk ho nia kolega feto sira seluk iha inisiativa hari’i grupu ida ho naran HAMALALE ne’ebé geografikamente lokaliza iha suku Ostico, postu Administrativu Vemasse Munisipiu Baucau.

Grupu HAMALALE  harii iha loron 14-09-2021.  Grupu ne’e iha membru hamutuk nain-11 kazada nain-8 no solteira nain-3, membru balun sei eskola hela. Referensia ne’ebé motiva hodi harii grupu bazeia ba ideia ne’ebé membru grupu feto nain-rua ne’ebé aprende iha formasaun hosi NGO World Vision no GFHD. Objetivu grupu nian maka inisiativa  joven sira hodi bele kria servisu ba an rasik liu husi atividade hakiak Manu Lokal. Parte seluk, hakiak manu lokal  ho motivu hakarak minimiza Ayam Potong no lakohi halakon manu lokal iha Timor.  

Tamba konsidera manu lokal ne’e fo nutrisaun diak ba ita ema nia saude ba labarik no inan isin rua sira. Grupu ne’e servisu banati ba natureza ne’ebé inkluzivu no respeita ba diversidade, tamba sira la iha diskrimisaun maski koordenador grupu rasik mos ho kondisaun difisiensia. Grupu nia ezistensia mós hakarak  haforsa mós feto nia partisipasaun hodi bele kria servisu ba an rasik.  Prinsipiu grupu nian maka esforsu hodi halakon pensamentu ida katak feto só bele tuur no konta deit ema nia vida no labele halo servisu ne’ebé mane sira halo.

Maibé dalabarak sempre hasoru dezafiu no obstakulu ne’ebé ejiji membru grupu hotu hodi servisu makaas los. Refeltea ba pasadu, inisiu harii grupu hasoru dezafiu no obstákulu, tamba laiha fundus ne’ebe natoon atu apoiu hodi hari’i grupu. Meiu hodi rezolve dezafiu hirak ne’e maka hahú ho kontribuisaun husi membru. Kada ema hatama osan $.2,50 no kada membru grupu entrega manu rua. Husi membru hotu nia kontribuisaun konsege hamoris grupu ne’e to’o ohin loron. Atividade hakiak manu lokal ne’e, bele hetan rendimentu no tulun netik nesesidade iha uma laran. Servisu makaas hodi hetan osan no uja ba moris loro-loron, husi rendiemntu mak iha bele redus violensia ekonomia, violensia domestika, husi asaun hirak ne’e feto sira ne’ebé envolve iha grupu iha mehi katak  hakarak moris independente no lakohi  dependente deit ba mane”.

          Grupu Hamelale nia atividade loro-loron maka hakiak manu lokal, halo produsaun ba produtu lokal transformasaun ai-han lokal ba produtu inovasaun. Iha mós taividade rai no empresta osan.  Atividade ne’e, nu’udar maneira hodi bele asegura rendimentu ne’ebé kada membru hetan, osan sira ne’ebé hetan  gasta balu no balu  tenki rai hodi uza ba uma laran no rai ba suporta oan sira nia futuru. Grupu rasik mos iha atividade apoiu sosial ba membru sira, karik hetan susar ruma informa ba grupu  hodi  bele deside no ajuda iha situasaun difisil sira.

Infelizmente grupu nia rendimentu kiik, tamba kompradores mínimu no sidadun sira prefere liu hola manu ayam potong ne’ebé ho folin baratu. Rendimentu grupu nian dalabarak hetan  deit liu husi eventu boot ruma  hanesan hetan espasu iha feira/pamerang maka foin hetan $20, dalaruma hetan deit $15. Osan ne’ebé hetan koa balu, normalmente koa  $ 5.00 tau ba chas/fundu rezerva grupu nian  hodi prepara ba atividade empréstimu. Liu husi grupu nia atividade ne’ebé halo iha eventu sira ne’e, atualmente grupu iha ona osan total $ 200. 00. Osan ne’e rai iha kofre grupu nian.

Iha parte seluk, grupu hasoru problema ne’ebé makaas liu maka tempu ne’ebé manu moras. Problema ida ne’e dalaruma halo grupu  lakon esperansa, maibé grupu sempre eziste no nafatin koko atu hamrik fila fali tamba lakohi grupu ne’ebe inisia hosi zero lakon deit.

Atu rezolve dezafiu ne’e maka grupu halo mós atividade seluk hanesan produs kripik, produsaun supermi uitliza produtu lokal. Grupu mós iha kooperasaun diak ho lideransa lokal sira, nune’e grupu sempre tein no oferese ai-han iha momentu realiza enkontru no semináriu ruma iha suku.

Desde Grupu ne’e harii lao too tinan rua maka foin hetan apoiu hosi SEJD liu husi programa apoiu fundus emprendedorismu, apoiu maka ajuda grupu hodi rehabilita no hadia fali manu luhan. Planu ba futuru maka, grupu ne’e kontinua haboot no dezenvolve grupu ne’e hodi kompete diak liu iha merkadu.  Iha esperasna boot liu maka bele hetan apoiu, kapasitasaun no apoiu materia husi ajensia no estadu hodi bele aumenta volume produsaun.

Mensajem ba joven sira katak, ita tenki servisu makaas uja rasik ita nia abilidade maka iha hodi kria empregu ba ita nia an rasik husi asaun mak ita halo bele apoiu dezenvolve ita nia suku no ba futuru bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email