Joven laos Problema Maibe Joven hanesan Solusaun hodi tonka Nasaun Nia Futuru

Hanesan ita hotu hetene ema barak prega liafuan ba  joven sira katak “joven mak autor ba konflitu’’ maibé haree ba realidade joven barak mak  esforsu an atu kria servisu ba sira nia an rasik, liu husi kria grupu hodi explora rai bokur sira ho objektivu hodi promove no dezenvolve atividade agrikultura. Maske iha rendimentu ne’ebé ladun boot, servisu mak joven sira hala’o, nu’udar únika alternativa hodi kompleta nesesidade no espekta ba hamenus dezempregu iha rai laran. Iha parte seluk, atividade mak joven sira halao, nu’udar meiu hodi kontribui ba Diversifikasaun Ekonomia iha Timor Leste.

Timor oan maioria mak dependente ba atividade Agrikultura, iha sorin seluk, joven barak maka seidauk iha inisiativa hodi dezenvolve atividade Agrikultura.  Maibé tamba situasaun no kondisaun mak joven sira enfrenta, joven balu iha baze ka area rural, hahú dezenvolve dadauk atividade agrikultura, liu husi harii grupu ho naran Inisiativa Desenvolvimentu  Hortikultura Rural [IDOR]. Grupu refere eziste hodi kuda ai-horis, hakiak ikan, kuda modo no produtu sira ne’ebé merkadu presiza, atividade ne’e ho intensaun hodi hasae produsaun  agríkola nune’e bele priense ba ezizensia merkadu.

Grupu Inisiativa Desenvolvimentu Hortikultura Rural-IDOR, harii iha loron 27 Fulan Agustu Tinan 2017, sede grupu refere, situa iha Aldeia Sosoher, Suku Ribeu, Postu Administrativu, Ermera, Munisipiu Ermera. Objetivu IDOR nian maka, hakarak hanorin maluk foinsa’e sira, hodi labele depende deit ba inan aman no tane liman ba Governu. Maibé, hakarak fo lisaun ba joven sira hodi hatene uja sira nia an hodi kontribui ba Nasaun doben Timor-Leste.

Jeronimo Barreto Soares nu’udar Koordenador ba grupu ne’e, relata katak, grupu ne’e iha estrutura permanente hamutuk nain hitu (7) ho traballador nain-25, total membru grupu hamutuk ema nain 32, husi total ne’e mane nain-20 no feto nain-12. Liu husi dada-lia entre membru APFTL ho koordenador grupu, iha dia 09/04/2022, Nia haktuir mós katak ‘’Joven laos problema, maibé joven hanesan solusaun  hodi tonka nasaun nia futuru’’. Ho fraze motivasaun ida ne’e, mak fanu joven lubuk ne’e hodi harii grupu no fanu mos joven sira seluk hodi mai hola parte iha grupu hodi servisu nune’e bele aproveita hodi bele kompleta nesesidade moris nian.

Envolvimentu feto iha atividade grupu IDOR nian, mai husi inan feto sira nia inisiativa rasik, tamba sira haree katak grupu ne’e halo atividade diak tebes no komunidade sente haksolok, nune’e,  joven feto no mane ne’ebé hela besik iha kampu servisu IDOR nian, komesa hakbesik an hodi kontribui no joven balu rejista nu’udar membru no tama iha estrutura. Joven barak ona mak hakarak hola parte iha atividade hotu, maibé IDOR seidauk iha rekursu natoon hodi rezolve dezafiu ema hotu nian, nune’e, grupu seidauk iha kbiit hodi okumula ema barak iha laran.

Kordenador grupu IDOR, Jeronimo Barreto  Soares, relata ba ekipa APFTL katak “ami nia grupu halao atividade dahuluk ho Viveirus/kuda ai-oan, no ai-horis ne’ebé moris, ohin loron ami hetan ona nia benefisiu/osan ituan. Iniasitva hodi kuda ai-horis sira ne’e hahú kedas Iha tinan 2017 to’o 2018, ami nia grupu hetan oportunidade liu husi programa ne’ebé oferese husi ajensia internasional UNDP, projetu ne’ebé  ligadu ho ami nia atividade ka kuda Ai-oan hodi prevene dezastre naturais iha Munisipiu Dili, Aileu, Ainaro no Ermera. Maske Munisipiu Ermera mos hola parte iha projetu ne’e, maibé Munisipiu Ermera iha ona Viveirus, entaun, UNDP oferese ka apoiu ami nia grupu konaba akuakultura ka hakiak ikan ho montante osan $ 2000.00. osan ne’e ami utiliza hodi konstrui kolam-ikan rua no nia rezultadu maka dadaun ne’e ami iha ona produsaun ne’ebé ho volume natoon, kualidade ikan sira ne’ebe maka ami hakiak hanesan : ikan nila, ikan mas no tuir planu atu hakiak moss ikan jumbo”. 

Kordenador Grupu ne’e akresenta mos katak;“Durante ne’e ami harii ona to’os fatin hamutuk hitu [7], nune’e ami fahe traballador sira hodi bele kontrola rasik to’os hirak ne’e, ami mos iha ona uma simples ida nu’udar sentru hodi okumula membru grupu nian. Rezultadu ka rendimentu husi servisu mak iha, kada membru iha obrigasaun kontribui kuota 20%  ba cash grupu nian, ezemplu membru ida maka hetan $ 50.00 , koa $.10.00,  ba futuru karik cash/rendimentu ne’e maka sae ona, ami sei harii tan lahan/kampu ida hodi hatama tan joven nain rua hodi hare ka servisu iha lokasi foun ne’e’’.

Iha parte seluk, membru grupu feto IDOR, Akelina Pinto espresa; “senti kontenti tamba bele involve iha grupu IDOR, maski involvimentu iha grupu ne’e seidauk to’o tinan ,maibé senti kontenti tamba bele ajuda nia moris liu husi malu kuda modo no seluk tan...rendimentu ne’ebe maka ami hetan,maski la boot maibe bele ajuda ona nesesidade familia uma laran nian.”

Grupu IDOR halao servisu iha setor haat (4) hanesan; pekuaria, akuakultura, ortikultura no florestal. Iha seitor ortikultura membru grupu kuda modo hanesan, brokoli, mostarda, alfase, repollu no kovi. seitor floretal kuda kuda ai-horis ne’ebé fo fuan hanesan; buanaga, rambutan no derok. Seitor akuakultura maka hakiak ikan no seitor pekuaria mak hakiak, manu, fahi, bibi, kuda no karau

Husi setor hirak ne’e, produtu ne’ebé iha, grupu koileta ho lalais hodi bele kompete iha merkadu nune’e bele hetan rendimentu diak. Maibé depende, durasaun no kualidade kada produtu ne’ebé iha, ezemplu modo ladun buras ka kiik, maka kada fulan hetan rendimentu $100.00 mai kraik, se modo buras ka boot iha fulan tolu grupu bele hetan rendimentu to’o $.400.00 ka $.500.00.

Grupu IDOR iha ona rede ka kliente ne’ebé servisu hanesan parseria ho loja, instituisaun estadu no organizasaun sira maka hanesan: Leader, Lita Store, IADE, Meiu Ambinte no Rotary Club. Husi kliente sira mak iha, kada semana grupu hatama modo konforme pedidu tuir volume no variedade modo mak sira sira prefere. Normalmente  grupu koileta 300 kilo no kanaliza kedas ba merkadu no kliente sira.

Tuir kontratu verbal entre kliente ho grupu katak; karik grupu/produtor mak buka transporte hodi tula ba kliente nia fatin maka modo kada kilo folin $.0.75, karik kliente sira mai direta, maka modo nia folin hatuun ba $0.50 kada kilo. Grupu sempre uja transporte públiku aluga husi Munisipiu Ermera ba Dili ho presu $ 30.00 dolar. Maske grupu aluga kareta deit, maibé ladun afeta negativu ba rendimentu, tamba  kada fulan grupu  bele hetan rendimentu to’o $ 500 kiik liu $ 300. Husi osan ne’e, kada tinan grupu nia rendimentu bele atinji to’o $ 1000.00. Osan sira ne’e uza hodi selu traballador no koa 20?cash grupu. Osan nia balansu utiliza hodi kompleta nesesiadade grupu nian hanesan: sosa pulsa, selu transporte ba mai, han hemu wainhira halo servisu, print no foto kopi.

Membru grupu iha dever hodi dezenvolve no promove grupu nia ezistensia, nune’e atu hetan osan uitoan ka barak depende ba membru ida-idak nia esforsu no badinas, karik traballdor badinas maka nia sei halo produsaun barak no nia hetan osan natoon tuir nia rezultadu servisu. Maibé membru sira sempre apoiu malu liu husi hanorin malu halo servisu ho lolos, nune’e bele hetan resultadu servisu ne’ebé diak. Iha parte seluk, apoiu ruma husi liur ba grupu, konsidera nu’udar rekursu komum ba grupu,  nune’e apoiu mak iha, rai iha sentru ka sede grupu nian hodi uja ba atividade grupu nian nune’e bele dezenvolve no hasa’e produsaun.

 IDOR hetan rendimentu makas liu iha seitor ortikultura, tamba ne’e maka, gurpu servisu foku liu ba ortikultura, maibé la husik setor seluk, nafatin halao servisu  ba seitor seluk, tamba alem de setor ortikultura, setor seluk mos fo rendimentu diak maibé nia produsaun hein ba tempu naruk, bele dura fulan to’o tinan ida maka bele koleta no faan hodi hetan osan. Maske nune’e, membru grupu orgullu tebes ho IDOR nia ezistensia tamba la hetan osan boot, maibé servisu ne’ebé halao bele hetan osan lorloron. No mehi boot  IDOR nian maka hakrak lori maluk joven sira seluk hodi halo netik atividade hodi bele hetan osan hodi hadia sira nia moris, IDOR mos hakarak sai hanesan matadalan ba joven sira seluk, nune’e kria servisu ba an rasik no kompleta nesesidade familia nian.

Fim do enkontru, koordenador grupu hato’o hela nia rekomendasaun katak;

  • Joven presiza kria rasik servisu hodi bele kontribui ba kompleta nesesidade Familia no partisipa iha dezenvolvimentu nasaun nian,
  • Joven labele pásivu iha komunidade nia leet, tenki sai matadaln hodi dada ema seluk ba atinji moris diak,
  • IDOR iha planu atu alarga tan kampu servisu grupu nian, maibé sei falta koñsimentu hodi apoiu atividade, nune’e rekomenda ba parte governu, Agensia Internasional, APFTL, no OXFAM hodi bele apoiu kapasitasaun, nune’e be iha esperensia hodi desenvolve diak liu tan grupu ida ne’e.

 

 

Hakerek nain: Francisca da Costa Soares

  Fontes:         : Jeronimo Barreto Soares

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email