Reflesaun istorika aniversariu ezistensa alumni parlamentu foinsae timor-leste (apftl) ba datoluk

Reflesaun istorika aniversariu ezistensa alumni parlamentu foinsae timor-leste (apftl) ba datoluk

Introdusaun

 

Organizasaun Juveníl Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste ho nia abreviatura APFTL, nu’udar organizasaun ida ne’ebé independente no apartidarismu ne'ebé hari’i husi eis membru sira Parlamentu Foinsa’e Nian ne’ebé mak aprende ona iha Parlamentu Foinsa’e Nian [PFN] durante tinan rua nia laran (2010-2012).

PFN primeiru periódu remata ka hakotu nia mandatu iha tinan 2013, tuir rezolusaun Governu no. 23/2009, ne’ebé hateten katak membru sira PFN nia mandatu tinan rua. Ho nune’e eis membru PFN senti katak koñesimentu no esperensia hirak ne’ebé hetan labele soe no husik leet de’it hanesan ne’e, presiza kria espasu ida hodi bele asegura sustentabilidade ba programa PFN. Tamba ne’e maka eis membru PFN sira, hahú rekonsolida no inisia diskusaun ba estabelesimentu APFTL[1].

Ne’e duni, iha loron 25-26 fulan agustu tinan 2015, realiza primeiru kongresu nasionál demokrátikamente hari’i asosiasaun juveníl ho naran Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste ka ho lia-badak APFTL, ho nia lema [Kari fini di’ak ba Foinsa’e sira][2], mai ho hanoin no prinsípiu sira mak; Ativismu, Sivismu no Voluntarismu[3] hakarak serbí ba maluk foinsa’e sira ho vizaun “Juventude autór ba dezenvolvimentu sustentável, síviku, solidáriu, justu no orgullu nu’udar timoroan”[4] ho nia misaun mak 1) dezamina no sensibiliza informasaun pozitivu ba foinsa’e timoroan nia moris di’ak, 2) Motiva no forma foinsa’e sira, 3) Promove partisipasaun foinsa’e iha moris sosiedade[5]. APFTL mós hetan ona legalidade jurídika husi Ministériu Justisa nian iha loron 05 fulan maiu tinan 2016.

Nune’e mós APFTL iha nia Planu Estratejia ba tinan lima (2015-2020) ne’ebé reflete ba vizaun no misaun APFTL hodi orienta serbisu estrutura ezekutivu APFTL durante mandatu, nune’e estrutura ezekutivu kada tinan elabora Planu Asaun Anuál (PAA) refleta ba Planu Estratejia mak deskreve ona[6].

Durante ezisténsia, APFTL mós hala’o ona serbisu parseira ho Instituisaun Governu no Organizasaun Não Governamentál sira hanesan; Sekretária Estadu ba Juventude no Desportu (SEJD), United Nations International Chlidren’s Emergency Fund (UNICEF), Koperasaun Alemaña iha Timor-Leste, liu-husi fundus ba dame (GIZ-Peace Fund), International Foundation for Electoral Systems (IFES), United Nation Population Fund (UNFPA), Conselho Nasionál Juventude Timor-Leste (CNJTL), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no Marie Stopes International[7].

Serbisu parseria ne’ebé hala’o iha ligasaun ho programa no planu hotu ne’ebé hatu'ur ona iha PAA no PE 2015-2020 nian, no hahún ba vizaun no misaun tuir estatutu haruka

 

  1.  Organograma APFTL

      Hodi ezekuta Planu serbisu ne’ebé iha maka, APFTL iha nia estrutura aprovadu hanesan haktuir iha organograma ne’e: 

 

  1. Reflesaun Istórika

APFTL selebra ona nia aniversáriu ba dala-3, (20 de agustu, 2015 – 20 de agustu, 2018). Selebrasaun aniversáriu tinan ida ne’e APFTL opta nia tema mak; “Tan IMI ami iha, Hamutuk ITA ba oin”. Hateke husi lidun psikolojia nian, idade ne’ebé APFTL hetan ne’e sei konsidera “labarik”, maske nune’e iha idade ida ne’e labarik iha ona atitude ida ne’ebé bele hateke ona uito’an-uito’an forsa sira iha ninia aan rasik, maske sei presiza ajuda husi nia inan no aman.

Refleta husi ida ne’e, nu’udar organizasaun, iha tinan 3 nia laran ne’e

APFTL bele hateke hetan ona ninia susesu balun, dezafiu sira, oportunidade lubun ne’ebé sei mai. Susesu sira hotu ne’ebé ha’u nia matan konsege hateke hetan mak APFTL konsege realiza ka realiza ona atividade wa’in tebes iha tinan tolu nia laran, tantu interna organizasaun nian, no mós externa. Dezafiu lubun ne’ebé APFTL ultrapasa; Menus rekursu organizasaun (rekursu umanu, finanseiru, tempu, materiál, no rekursu seluk), fatin limitadu hodi hala’o servisu sira, membru sira APFTL nian tenki sakrifika sira-nia aan (hetan kreditu ba matéria sira iha eskola ka universidade / fakuldade), barak tenki sakrifika sira-nia vida hodi serbisu lahatene oras, lahatene hamlaha, deskansa, hodi serbí ba organizasaun no foinsa’e Timor-Leste tuir vizaun no prinsípiu ne’ebé APFTL iha.

Ohin, momentu istóriku no previléjiu ba organizasaun juveníl ida ne’e atu halo reflesaun krítiku, konstrutivu no realístiku ba realidade istórika ne’ebé APFTL hakat liu durante nia ezisténsia. Ezisténsia tinan tolu nia laran ne’ebé falun memori kmo'ok wa’in tebes no memória metan (dezafiu/obstákulu) lubun ida. Dezafiu no susesu hotu ne’ebé APFTL realiza, hetan suporta mai husi variedades partes (doadór sira, belun foinsa’e-sira feto no mane, membru APFTL sira-nia parseria ka namoradu/a sira, sosiedade sivíl, akadémista sira, relijiozu/a sira, entidades Estadu T-L nian, komunidade hotu ) hodi dezafia no fó susesu ba atividade hotu mak APFTL realiza durante nia ezisténsia, nune’e APFTL rekoñese hotu-hotu nia apoiu ho agradese wa’in.

Aproveita espasu ne’e, nu’udar membru ida husi organizasaun ida ne’e tatoli hela ha’u nia reflesaun simples husi espasu ne’e. APFTL nia ezisténsia sei “labarik” tebes (tuir idade ne’ebé iha), mas nu’udar organizasaun tinan 3 la’os tinan ne’ebé ki’ik liu. Tinan tolu tinan ida ne’ebé ita hateke momentu hotu ho ita-nia kbiit rasik (susesu, dezafiu, terus hotu, oportunidade wa’in ne’ebé ita hotu aproveita durante ne’e, espesiál ha’u rasik). Dedikasaun hotu ne’ebé ha’u fó ba organizasaun ida ne’e ha’u hanoin no senti seida’uk sufisienti, hirak ne’e hotu  ne’e,  ha’u  hala’o no kontribui tuir kbiit no matenek ne’ebé ha’u iha. Ida ne’e mak ha’u nia limitasaun. Maske nune’e, pesoalmente nafatin iha esperansa ne’ebé boot ba organizasaun ida ne’e, nafatin iha mehi ne’ebé boot, nafatin serbisu, nafatin fó kontribuisaun iha aspetu hotu hodi realiza vizaun no prisípiu organizasaun  nian tuir lema ne’ebé iha, no hakruuk hodi la’o tuir ukun-fuan organizasaun nian ne’ebé deskreve ona iha Estatutu APFTL nian.

Onra no rekoñesimentu wa’in ba Estrutura APFTL 2015-2020, espesiál Ezekutivu ne’ebé lidera husi Sr. Zaulino Gomes da Silva, ba dedikasaun sinseriedade, maturidade, profisionalismu, lealdade no iha integridade ne’ebé boot hodi lidera ita no foinsa’e timoroan hotu nia organizasaun ida ne’e, to’o iha momentu ida ne’e. Louva imi-nia serbisu, vontade, comitment  no matenek hodi jere organizasaun ida ne’e. Susesu, dezafiu no oportunidade hotu ita hakat liu tamba imi nain hirak nia jestaun no lideransa. Nafatin hakbiit no dezenvolve vontade no matenek hotu ne’ebé iha, hodi nafatin serbí ba ita-nia maluk foinsa’e sira tuir foinsa’e sira-nia mehi.

Ikus liu, hato’o agradese ba varidades partes ba koperasaun no suporta (rekursu sira, morál / espirituál, ideias nst), no apoiu seluk ba APFTL durante tinan tolu nia laran. Agradese ba foinsa’e timoroan sira ba koperasaun durante ne’e. Ho idade ne’ebé ki’ik, ami koko la’o neneik hodi hakat ba oin, maibé nafatin presiza suporta husi ita-boot sira hotu, “tan IMI ami IHA, hamutuk ita ba oin ”.

Parabéns APFTL ba aniversáriu datoluk nian, deseja ho aniversáriu ida ne’e, membru sira bele sai maduru liu iha serbisu hotu, no nafatin iha prontidaun no lealdade hodi serbí ba dezenvolvimentu juventude tuir vizaun, misaun no prinsípiu ne’ebé deskreve ona iha Estatutu APFTL nian.

Muitas Felicidades!

Dilí, 26 de Agusto, 2018.

Editór : Zaulino Gomes da Silva [Prezidenti APFTL, 2015-2020]

 

[1] Perfil APFTL, Parte introdusaun Pájina 1.

[2] Estatutu APFTL, Kap.3.  artigu 6.

[3] Estatutu APFTL, Kap. 2 artigu 5.

[4] Estatutu APFTL, Kap.4 artigu 9.

[5] Estatutu APFTL, Kap. 4, artigu 10.

[6] Profile APFTL, Parte introdusaun, pájina 1.

[7] Profile APFTL, pájina 5.

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email