FJDE Maske ami ho Kondisaun Difisiente Maibe husu Osan Bazeia ba Rezultadu Servisu

Marcos de Deus Martins, nu’udar koordenador Forum Juventude Difisiensia Ermera [FJDE], durante nia perkursu moris ho kondisaun saúde ne’ebé normal no kontinua halao estudu iha Fakuldade Agrikultura, Departamentu prosesamentu kolleta iha Universidade ETCI Ermera, maibé durante halao vida iha ambiente akadémiku nia hetan dezastre ne’ebé afeta ba nia kondisaun saúde, hodi sai nu’udar ema ne’ebé ho difisiente no la konsege termina nia estudu, maske ho kondisaun difisiente lahamate nia vontade hodi kontinua luta ba harii moris diak no hanoin atu ajuda joven seluk, nune’e iha tinan-2018 marcos de Deus Martins hetan oportunidade hodi partisipa iha formasaun konaba Rehabilitasaun baze komunitaria ne’ebé oferese husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e [UNTL], hafoin termina formasaun, nia halao esforsu oi-oin hodi harii grupu produtiviu nune’e bele fo servisu ho rendimentu ba an rasik no ba joven sira seluk. Nia komesa hanoin hodi estabelese grupu ne’ebé akumula joven sira hodi halo servisu ne’ebé bele fo valor ba joven sira nia moris.

Ho esperiensia estudu ne’ebé natoon, maka, iha loron 18 Fulan Setembru tinan-2019, Marcos de Deus Martins lidera nia kolega sira hodi harii grupu ho naran Forum Juventude difisiensia Ermera [FJDE], sede grupu nian situa iha Suku Fatukeru Postu Administrativu Railaku Munisipiu Ermera. Inisiativa hodi hamosu grupu ne’e husi sira nain ualu [8], inisiu halao atividade ho rekursu ne’ebé limitadu, nune’e membru grupu diside utiliza material ne’ebé manual, no atu sustenta grupu ba tempu naruk maka membru hotu  halibur osan ka fund rising kada ema kontribui dolar lima [$5.00] husi osan ne’e mak nu’udar baze hodi apoiu servisu grupu nian. 

Maske ho kontribuisaun membru sira nian, hodi apoiu atividade grupu nian, maibé nafatin hasoru dezafiu ne’ebé dalabarak hamosu deskontente ba membru grupu, dezafiu sira hanesan, utiliza material manual, rendimentu ne’ebé kiik, merkadu ne’ebé dook, tranporte laiha, servisu fiziku ne’ebé todan no hein tempu naruk mak bele hetan lukru. Ho dezafiu sira ne’e, koordenador grupu esforsu hodi motiva no enkoraja nafatin membru sira liu husi hatudu badinas, halibur sira hodi fahe hanoin ba malu hodi nafatin promove grupu ne’ebé harii ona,  ikus mai, hamosu ideia konjuta ida katak “halo servisu, labele rende ba dezafiu, no kontinua servisu mkaas hodi kompete iha merkadu”. No grupu FDJE nafatin servisu bazeia ba moto ne’ebé hatuur ona katak ‘’Maske ami ho kondisaun difisiensia maibé husu osan bazeia ba rezultadu servisu’’. Espesifikamente ba membru sira mak ho kondisaun difisiente sempre sofre dezafiu ne’ebé bele impede sira nia atividade, tamba estrada ne’ebé la asesivel, rampa laiha no fíziku ladun apoiu hodi halo servisu ne’ebé balansu ho membru seluk. Hodi responde ba dezafiu ne’e, membru hirak ne’ebé kondisaun normál iha dever hodi apoiu difisiente sira no fahe servisu tuir kondisaun ne’ebé bele permite ba ema hotu hodi halo servisu, ezemplu, produsaun kafe uut membru ne’ebé ho kondisaun difisiente só ense deit ba plastik no hirak ne’ebé kondisaun normal mak servisu halo produsaun

FJDE nia atividade orienta ba produsaun kafe uut, hodi kanaliza ba komunidade, instituisaun no emprezariu sira. Produsaun kafe uut ne’e, nu’udar meiu hodi hamosu transaksaun kafe ho durasaun ba tempu naruk, tamba normalmente opiniaun públiku hatete “Ermera riku kafe ho durasaun fulan tolu deit”.  Hodi responde ba opiniaun ne’e, FJDE servisu makaas hodi garante sustentabilidade faan no sosa kafe iha tempu naruk, nune’e, kafe ne’ebé membru grupu FJDE kuda, to’o tempu kolleta la faan kedas iha merkadu, maibé konserva no halibur hodi tranforma ba kafe uut. Iha parte seluk, FDJE hola mós kafe musan husi komunidade hodi hasa’e volume produsaun kafe uut.

Tamba mákina produsaun kafe manual laiha [mákina la uja eletrisidade], maka FJDE deside uja material sira hanesan Lesu no alu hodi halo  produsaun kafe uut, razaun prinsipál hodi halo produsaun manual, tamba produsaun manual ne’e, la halakon kafe nia sabor ne’ebé orjinál no merkadu prefere hola kafe uut husi produsaun manual, kompara ho produsaun kafe uut husi mákina eletrisidade.  Ho nune’e, membru grupu servisu uja material hirak ne’e, hodi halo produsaun kafe uut ho volume ne’ebé bele responde ba nesesidade merkadu nian. Presu ne’ebé grupu deside hodi faan iha merkadu kada grama folin dolar ida [$1.00].

Atualmente FJDE iha ona kliente ne’ebé difinidu iha munisipiu Ermera hanesan professor portugeza sira husi  eskola Centro Aprendizagem e Formação Escolar [CAFE-Ermera] enkomenda [pesan] kada semana hola kafe uut grama 20 ho folin  $20.00. iha parte seluk, kada semana FDJE kanaliza kafe grama 50 ho folin $ 50.00 ba sentru rua iha area Bebonuk no Matadoru Munisipiu Dili, sentru ne’e hanaran Asosiasaun naroman ba futuru. Entretantu, kada fulan FJDE rekolla osan hamutuk $ 70.00, karik komunidade ne’ebé hela besik hola mos kafe ne’e, maka dalaruma fulan ida osan bele amuneta to’o $90.00. Osan hirak ne’ebé hetan tau hamutuk hodi fahe ba grupu nu’udar salariu ka direitu husi rezultadu servisu. FJDE selu membru sira bazeia ba kbiit grupu nian, nune’e vensimentu laos kada fulan maibé fulan tolu ka trimestral mak bele simu sira nia direitu, no kada trimestral kada membru simu maksimál dolar $45.00.  FJDE nia traballador hamutuk nain rua nulu [20] feto haat [4] mane sanulu resin neen [16]. Husi total Membru nain-20 ne’e inklui mós feto nain rua mak ho kondisaun difisiensia.

Alem de produsaun kafe uut, FJDE nia planu ba futuru hakarak haluan tan grupu nia produsaun iha area seluk ne’ebé relevante ho koordenador grupu nia estudu ne’ebé relativu ho prosesamentu kolleta, nune’e, agora FJDE komesa kuda ona ai-horis hanesan ai-dila, ai-nanas no hudi, grupu rasik iha ona koñesimentu natoon hodi  hein hela, karik ai-horis hirak ne’e konsege fo fuan diak, maka sei produs ka transforma ai-fuan sira ne’e ba marmalada. Iha parte seluk, FJDE kuda ona talas hamutuk hun atus ida [100], objetivu kuda talas ne’e atu transforma ka inova fali ba krupuk ka [kripik ubi jala]. Ho servisu no espforsu iha area ne’ebé mensiona,  nu’udar grupu nia estratejia hodi dezenvolve no promove grupu nia ezistensia ba tempu naruk no prontu kompete iha merkadu.

Agora FJDE komesa buras dadauk iha komunidade nia leet, no prontu ona hodi kompete iha merkadu, maske nafatin iha difikuldade ne’ebé presiza hetan apoiu husi parte relevante, hodi bele eleva produsaun nune’e bele kontribui ba diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste.

FJDE hakarak rekomenda ba joven sira hotu, liu-liu ba maluk difisiente sira katak buka dalan hodi expresa matenek no abilidade ne’ebé iha, hodi partisipa iha atividade ne’ebé bele fo valor ba moris diak. Husu mós ba familia difisiente sira iha area rural hodi ajuda buka dalan, nune’e , maluk difisiente sira bele partisipa iha kuakler atividade ne’ebé bele fo rendimentu ba an rasik no ba familia.

Husu ba komunidade atu nafatin hatúr hanoin ne’ebé estratéjiku hodi apoiu moral, protesaun no edukasaun ba ema  ho difisiente sira, nune’e, sira  labele sai hanesan sidadaun ne’ebé abondonadu no labele husik sira nu’udar ema marjinál iha sosiedade.

 

Hakerek nain: Cesarino Goncalves

Fontes: Koordenador FJDE

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

0 Komentariu

HAKEREK KOMENTARIU

Fatin Email